Ukoliko je broj promena u organizaciji manji od broja promena u okruženju, organizacija propada!
Ovaj postulat na veoma "dramatičan" način govori o vremenu i uslovima u kojima egzistiraju organizacije današnjice. Tehnološki razvoj, globalizacija, informatička "revolucija", bespoštedna konkurencija, afirmacija "znanja" kao najvrednijeg resursa, predstavljaju samo deo tog "novog ekonomskog poretka".
Za mnoge nepripremljene i "uspavane" pojedince i organizacije te promene se dešavaju nedostižnom brzinom, što za posledicu ima nastajanje novih i nerešivih problema, improvizacije, defanzivnost, strah i sukobe. Jedna "oštra", ali realna konstatacija kaže da će u ovom milenijumu, postojati samo dve vrste organizacija: "brze" i "mrtve"!
Ipak, i u današnje vreme postoje organizacije koje spremno i staloženo dočekuju to "novo vreme", prihvatajući promene i novonastale uslove kao izazov, boreći se za svoju poziciju i afirmaciju na tržištu sticanjem novih znanja, kvalitetom, inovativnošću, motivacijom zaposlenih i iskorišćenjem svih unutrašnjih potencijala organizacije.
Za sve promene u organizaciji odgovoran je menadžment. U tom smislu, javio se i novi termin - menadžment promena (management of change), koji govori o novoj, strateškoj ulozi menadžmenta koja se sastoji u sprovođenju i upravljanju promenama. Za moderne organizacije, zbog toga, ne postavlja se pitanje da li treba ili ne uvoditi promene, već koje promene treba sprovoditi, i na koji način.
Copyright © 2018 amwmg, All right reserved.